|
Nella
notte tra il 25 ed il 26 febbraio 2004
moriva a Roma Milena Čubraković.
Pittrice, poetessa
e
traduttrice di poesie,
compagna carissima,
fedele
amica,
innamorata della
sua
patria jugoslava e dell'Italia,
quasi una sorella
maggiore per
alcuni di noi.
Nata il 4 novembre
1924 "nel
Regno dei Serbi,
dei
Croati e degli Sloveni",
come amava
ricordare,
Milena oggi
riposa nella cittadina natale
di Breznica, in Serbia.
Artista molto
stimata dell'Avanguardia
storica jugoslava,
fu maestra nel cinema di animazione
e donna di grande
creatività
ed intelligenza.
Attiva con noi,
prima nella redazione della
trasmissione
radiofonica "Jugoslavenski Glas" su RCA e nel
Gruppo romano per
la verità sulle guerre jugoslave,
poi
nel Coordinamento Nazionale per la Jugoslavia.
26.
februara 2004. godine, u ranim
jutarnjim satima u Rimu, nakon kratke bolesti, u 79-oj
godini
zivota umrla je Milena
Čubraković.
Rodjena
4.11.1924.
godine, slikarica historijske
Avangarde i pionir Animiranog filma, te rodoljubni pjesnik.
Sahranjena je sada u rodnom mjestu
Breznici
u Srbiji. |
UNA TARGA PER MILENA
apposta nella scuola di
Breznica

autrice:
Anna Dell'Agata
|

Bresnica (Serbia): a sinistra,
cimitero; a destra, immagini dei dintorni rurali, immortalati da Milena
22/1/2009:
MILENA RICORDATA NELLA SUA ČAČAK
Nel quinto anniversario
della morte, a Milena è stata dedicata una serata multimediale
presso la Galleria d'arte Nadežda
Petrović, a cura della biblioteca di Čačak.
Sono usciti anche due articoli: sul giornale locale Čačaske Novine e su Politika.
 |
"Kao sto dobro znate, mi Milenu nismo zaboravili, ali jos uvek
nemamo finansijskih mogucnosti da stampamo monografiju. Zaista,
zahvaljujuci Vama, arhivske gradje i dokumenata ima dosta. Sve se jos
uvek nalazi u Biblioteci. Ja sam slozili i arhivirala njene
kataloge, fotografije, fotografije njenih slika,
rukopisnu zaostavstinu... Nedavno je izasla publikacija LIKOVNI
UMETNICI CACKA, u kojoj se nalazi i odrednica o Mileni, a koleginica iz
Galerije koja je priredjivala tu knjigu bila je odusevljena tom
gradjom. Moj predlog da joj povodom petogodisnjice smrti priredimo
jedno multimedijalno vece prihvatile su upravnice Biblioteke i
Galerije. I zaista, vece je imalo odjeka! Sve ustanove
kulture bile su oblepljene plakatima sa Mileninim likom. Priredjena je (22. januara 2009) mini
izlozba njenih kataloga i fotografija. Ja sam predstavila
Milenin zivotopis koji je pratila video prezentacija, a nakon toga
prikazan je dokumentarni film
PROSVETLJENJE - tako je i nazvano vece koje su propratili
svi lokalni mediji, i elektronski i stampami. Gvozden Otasevic je
objavio prigodan tekst u Politici. Bilo je dosta publike iz Bresnice
(Mileninih licnih prijatelja vezanih za Osnovnu skolu).
Puno pozdrava ... iz Gradske biblioteke u Cacku."
---
Cacanske novine,
26. januar, i Politika, 2. februar ("Milena medju svojima", G.O)
Umetnička galerija Nadežda Petrović
Nirvana - među
svojima
U
četvrtak, 22. januara, u Umetničkoj galeriji Nadežda Petrović, u
organizaciji ove ustanove i Gradske biblioteke “Vladislav Petković -
Dis”, održano je veče posvećeno slikarki Mileni Čubraković
(Bresnica, 1924 - Rim, 2004.) i prikazan film Prosvetljenje o
njenom životu i radu.
O Mileni Čubraković nadahnuto je
govorila Milica Baković, koja kaže: Između tajne rođenja i tajne smrti,
koje su, nesporno, milost Neba, Milena Čubraković veoma rano
shvata da je tajna njenog zemaljskog postojanja umetnost u kojoj
rođenje nije početak, a smrt kraj. U nebesku nirvanu rodne Šumadije,
kako kaže Milica Baković, krenula je iz “večnog
grada”!
Umetnica je umrla u Rimu 26. februara, a
po sopstvenoj želji sahranjena je na Akšamovića groblju u Bresnici, 6.
marta 2004. Spoznala je svet 4. novembra 1924. godine u Bresnici, gde
je njen otac Svetomir bio učitelj. Osnovnu školu završila je u rodnom
selu, a porodica se kasnije seli u Ćupriju, a 1936. u Beograd.
Diplomirala je 1953. godine na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu,
u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Pripada generaciji Stojana
Ćelića i Mladena Srbinovića. Prvu samostalnu izložbu imala je u
Galeriji Primenjenih umetnosti u Beogradu, a iste godine odlazi u Rim
koji će pet decenija biti njeno slikarsko, a neretko i pesničko
samoostvarenje. Pored brojnih grupnih izložbi u Rimu izlagala je i u
Beogradu, Sarajevu i ljubljani, a u Čačku je učestvovala na VIII
Memorijalu Nadežde Petrović 1974.
godine.
Svakako najjača referenca iz njene
umetničke biografije u rimskoj fazi jeste pristupanje Međunarodnoj
grupi Ilumination. Ovu grupu osnovao je 1967. japanski umetnik Nobuya
Abe (1913. - 1971.), a kojoj su kasnije pristupili poznata američka
umetnica Marcia Hafif i dvojica Italijana, Paolo Patelli (1934) iz
Venecije i Aldo Shmidt (Trente). Jednu od poslednjih izložbi imala je u
martu 2003. u Galeriji Anelus Novus u Akvili, koju je kasnije prenela u
Beograd. U nastavku večeri publika je imala priliku da vidi
dokumentarni film o Mileni Čubrakovič Prosvetljenje - režija i
scenario Mihajlo Sekulić, produkcija Zastava film. Film je 2004. godine
prikazan na 51-om Međunarodnom festivalu kratkometražnog i
dokumentarnog filma. Na kraju treba pomenuti i to da umetnicu nisu
zaboravili ni Rim, Čačak, a ni njena Bresnica. Naime slikar i vajar iz
Italije Anna del Agata, poklonila je školi u Bresnici bareljef sa
Mileninim likom, kao trajnu uspomenu i vezu između Bresnice, Čačka i
Rima.
Dušan Darijević
|
I
TESTI
DI MILENA
- TI,
"EX"-JUGOSLAVENU/KO,
ODGOVORI!
- 1)
Koje si nacionalnosti? Da li znas - ili ne znas?
- 2)
Daju li ti pasos?
- 3)
Kuda prolaze nove granice?
- a.
izmedju tebe i tvoga supruga/e?
- b.
izmedju tebe i tvoj djece?
- c.
izmedju tvoje i susjedove kuce?
- Ko
ti daje vizu da bi ih posjetio?
Prije
ste isti jezik govorili - Da li mozete da se razumijete
sada?
- 4)
Jesu li tvoj najblizi zivi ili mrtvi?
- a.
Koliko od njih zivi i gdje su?
- b.
Koliko od njih je mrtvo?
- c.
Da li su sahranjeni - i gdje?
- d.
Koliko u masovnoj grobnici?
- e. Je li tijelo mrtvoga
u jednoj ili
vise masovnih grobnica?
- 5)
Prije gradjanskog rata, kad si putovao "od Vardara pa do Triglava i od
Jadranskog mora do Dunava", jesi li znao gdje je zavrsavala jedna
republika, a gdje je pocinjala druga?
- 6)
Da li si trebao pasos za ovo putovanja?
- 7)
Da li su tvoj cekovi bili vazeci na cijelom jugoslavenskom teritoriu?
- 8)
Koliko vrsta novca su imale razlicite republike?
- 9)
Da li si se bojao da ides u Srbiju kako ne bi bio progutan
- od
jednog ili vise Srba? (Za srbe: da li ste mogli da putujete i u miru
zivite i u drugim republikama?
- 10)
Da li si trebao rjecnik kada si govorio sa ljudima iz drugih
- jugoslavenskih
republika?
- 11)
Da li si imao problema da posaljes djecu u skolu?
- 12)
Jesi li imao besplatnu zdravstvenu i medicinsku zastitu?
- 13)
Da li si ikada pomislio da ti penzija nece biti osigurana
- poslije
svih godina rada? Ili da ce ti jednog lijepog dana
- prestati
isplacivati penziju?
- 14)
Da li si mogao da se bavis nekim dodatnim privatnim poslom da bi
zaradio vise novaca?
- 15)
Da li ste mogli napraviti kucu il vikendicu, ti i tvoj suprug/a, od
zaradjenog novcem , bez da kradete?
16)
Kada ste bili izabrali teren za vikendicu,
da li ste pomisljali da bi se on mogao sutra naci u drugoj republici?
17)
Da li si znao da "bogate" zapadne zemlje
vecinom nisu rijesile pitanja: zdravstvene zastite, stanbeno pitanje,
skolovanje i pitanje zaposljenja?
18)
Da li si
mislio da bi podjeljena Jugoslavija mogla biti bolja od ujedinjene
Jugoslavije?
(1994)
|
- TU,
"EX"-JUGOSLAVA/O, RISPONDI!
- 1) Di che nazionalita' sei? Lo
sai - o
no?
- 2) Ti danno un passaporto?
- 3) Dove passano le nuove
frontiere?
- a. fra te ed il tuo coniuge?
- b. fra te ed i tuoi figli?
- c. fra la tua casa e quella del
tuo
vicino?
- Chi ti rilascia il visto sul
passaporto
per andarlo a trovare?
- Prima parlavate la stessa lingua
- vi
potete capire adesso?
- 4) I tuoi cari sono vivi o morti?
- a. Quali sono vivi, e dove si
trovano?
- b. In quanti sono morti?
- c. Sono sepolti - e dove?
- d. Quanti nella fossa comune?
- e. Il corpo del morto si trova
in una o
in piu' fosse?
5) Prima della guerra civile,
quando
viaggiavi "dal fiume Vardar al Monte Triglav e dall'Adriatico al
Danubio", sapevi dove finiva una repubblica e dove ne
cominciava un'altra?
- 6) Per fare questi viaggi, avevi
bisogno
di un passaporto?
- 7) Il tuo libretto degli assegni
era
valido o no su tutto il territorio jugoslavo?
- 8) Quanti tipi di moneta avevano
le sei
repubbliche jugoslave?
- 9) Avevi paura a venire in
Serbia per
non essere divorato da uno o piu' serbi? (Per i serbi: potevate
spostarvi o vivere in pace, con pari diritti, nelle altre repubbliche?)
- 10) Ti serviva un vocabolario
quando
parlavi con la gente delle altre repubbliche jugoslave?
- 11) Avevi difficolta' a mandare
i figli
a scuola?
- 12) Hai avuto gratis
l'assistenza medica
e le medicine?
- 13) Hai mai sospettato che, dopo
anni di
lavoro, non ti sarebbe
- stata assicurata la pensione?
Oppure che
un bel giorno te la tolgono?
- 14) Potevi rilevare o costruire
una
impresa privata per guadagnare piu' del tuo stipendio?
15) Potevate farvi una casetta o
una
casa al mare o in montagna, tu e tuo marito, grazie al vostro
lavoro, senza rubare?
- 16) Una volta scelto il terreno
per la
tua casa delle vacanze
- da edificare, ti ponevi il
problema che
il terreno non si
- trovasse in un'altra repubblica
jugoslava?
- 17) Sapevi che i paesi "ricchi"
dell'Occidente non hanno in gran
- parte risolto i problemi della
sanita',
della scuola, della casa, del lavoro?
- 18) Credevi che la Jugoslavia a
pezzi
sarebbe stata migliore
- della Jugoslavia integra?
(1994)
|
|
ABC
della buona condotta
ovvero: CHE SI
SAPPIA!
Non credere
che la Serbia sia "la solita cocciuta"
che non veda, o che sia sordomuta!
Non la puoi raggirare,
ai vicoli ciechi portare
o nel falso farla credere;
di ingannarla... la devi smettere!
Niente devi rubarle,
niente devi strapparle
Le tue scemenze ti fanno ridicolo
La sua terra, preziosa come le ore,
la tiene stretta stretta
e le proposte oscure non accetta.
Non sporcare le acque limpide
delle sue sorgenti.
I tuoi inganni sono già scoperti!
Contro i monumenti sacri
non commettere danni!
Non farlo oggi, né domani!
Il grano, il fieno non bruciare
mai a nessuno! Mai incendiare!
Le mucche del monastero
mai piu' devi accecare!
Non credere
che la Serbia sia "la solita cocciuta",
che non veda, o che sia sordomuta!
Essa vede tutto e capisce, possiede il cuore e la spada.
Giù le mani dalla terra serba
che per essa conta più dell'oro
e la tiene stretta stretta;
per il resto
puoi avere tutto ciò che ti spetta
se controlli bene la tua mente
e se con la Serbia
ti comporti con le buone e SINCERAMENTE!
Milena Čubraković
Roma aprile 1998
|

|
TREŠNJA
Traduzione della
poesia
"Il
ciliegio", di Orsola Mazzola
Nema vise stare
tresnje,
davnasnjeg drveta
mojih zelja
sto me svake
godine, u prolece
svojim belim
cvetovima, potsecalo
iz ugla baste
da sam, uprkos svemu
zena.
Sada je mrtva stara
tresnja
sto je svake godine
cvetala u mom srcu
cvetovima belim kao
sneg u prolece
i puna crvenih
plodova kad krene leto,
darezljivo
pruzajuci svezi hlad
u vreme letnjeg
odmora,
a potom bude
ogolelo, usamljeno, hladno drvo
u dugim zimskim
mesecima moga zivota.
Ali ipak uvek
u svakom trenutku,
znala sam
da je moja tresnja
tamo,
cvrsto usidrena
svojim korenjem
u zemlju po kojoj
sam hodala...
Skoro sam je mogla
dotaci rukama
sa prozora kuhinje,
znajuci da ce svake
godine u prolece
procvetati belim i
crvenim.
A sada, ne vise.
Ostade samo crni
panj
u travi
hrapav, nakrivljen,
slomljen.
Htela bih reci bilo
kome
da je palo moje
crno drvo,
da tresnja mojih
zelja
nece vise moci da
procveta
na suncu ni na
aprilskom vetru.
Nikad vise.
Htela bih to reci
bilo kome,
ali, ko moze da
cuje uzdisaj cveta
i jecaj panja,
ko moze da vidi
suze kise
i besnilo vetra,
kada je svet ogluveo
od motora
bombardera?
Kome mogu reci da
placem
jer je mrtvo drvo
mojih zelja
dok su svacije oci
ispunjene
strahotama rata
koje se jos uvek ne
ticu nase koze,
ali ih svake veceri
gledamo
na ekranima
virtualne realnosti?
Kako da placem za
mojom tresnjom
dok Beograd gori
a "Zastava" lezi
sravnjena sa zemljom?
Kako se moze jos
voleti, nadati, snevati
dok narod gine,
zene pate,
a nasi vojnici
pritiskaju dugmat smrti?
Pa ipak, suze se
brzo kotrljaju
i ne mogu vise da
ih zaustavim,
ne zeleci da se u
meni taj izvor suza
jednom sasusi...
Dok Beograd gori
a "Zastava" lezi
sravnjena sa zemljom
ja cu plakati za
Srbima,
plakacu za
Albancima, plakacu za sobom i za mojom tresnjom.
Aprila 1999.
|
LE VIGNETTE DI MILENA

clicca
sull'immagine per accedere
LE
VEDUTE DI MILENA

clicca
sull'immagine per accedere
I QUADRI DI MILENA

clicca
sull'immagine per accedere
DISEGNI, SCHIZZI E RITRATTI DI MILENA

clicca sull'immagine per accedere
Vedi in particolare:
La copertina dell'album POLETARAC
(Il fanciullo), 1956
Illustrazioni per una storiella sulla rapa
Autoritratto con
il Cupolone
L'ATELIER DI MILENA

clicca
sull'immagine per accedere
|