Pamčenje na: Večernji List od 22. avg. 2017.god.

na ovoj strani pročitajte:
1) In memoriam: Jasna Tkalec, 1941-2017 (M. Jakopović)
2) In memoriam: Jasna Tkalec (1941.-2017.) (SRP)

 

isto pogledaj:

 
=== 1 ===

 

 
17/08/2017

Duboko ožalošćeni javljamo svim našim prijateljima/prijateljicama i drugovima/drugaricama da nas je u 77-oj godini života zauvijek napustila drugarica Jasna Tkalec, koja je bila među najaktivnijim suradnicima i autorima Novog Plamena. Veoma će nam nedostajati njezine produbljene analize bitnih pitanja našega vremena, njezin vispreni stil pisanja, njezin žar u borbi za naprednije sutra. Bili smo počašćeni što smo je poznavali i što je svojim iskustvom, znanjem i dobrotom učinila naš svijet boljim. Hvala ti, draga Jasna!

Filip Erceg

Mladen Jakopović

Goran Marković

Ivica Mladenović
 
 

U spomen na drugaricu Jasnu Tkalec

Jasna Tkalec, draga drugarica i hrabra i neponovljiva revolucionarno-demokratska socijalistička spisateljica i intelektualka, preminula je jučer u 77-oj godini.

Rođena je 1941. u Zagrebu. Njen otac bio je Zvonko Tkalec, koji je pripadao staroj predratnoj generaciji jugoslavenskih revolucionara i partizanskom pokretu. On je bio jedan od najznačajnijih prevoditelja radova Marxa i Engelsa na hrvatski/srpski jezik. Bio je zatvoren i mučen u Staroj Gradiški, koncentracionom logoru koji su vodili ustaše za vrijeme marionetske nacističke NDH.

Jasna Tkalec završila je studij romanistike i klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te je daljnje studije pohađala na Univerzitetu u Firenci. Radila je kao profesor na XVI. gimnaziji u Zagrebu (1966-74.) i kao lektor na Univerzitetu u Trstu. Bila je Sekretar Odbora za kulturu Socijalističkog Saveza RH od 1976. 1984. je kao stipendistica Instituta Gramsci boravila u Rimu, a 1986-1987. je radila u Parizu, prevodeći knjige s područja političke teorije i umjetnosti. Objavljivala je članke o raznim područjima društvene teorije (pogotovo o Gramsciju i feminizmu) u nekim od vodećih jugoslavenskih časopisa uključujući Naše temeŽenaDometiDeloKulturni radnikPitanja i Oko.

Nakon raspada Jugoslavije radila je kao slobodna novinarka za Novi forumNokatHrvatsku ljevicuNovosti, te za talijanske socijalističke listove il Manifesto, Liberazione i Avvenimenti. Ranih devedesetih je bila osuđena na tri mjeseca zatvora zbog svoje radikalne kritike novog ultradesničarskog nacionalističkog režima u Hrvatskoj. Od 1991. do 1993. je živjela u Bologni i Rimu, gdje je bila stalni suradnik časopisa Balcanica.

Godine 2015. objavila je, u izdanju novosadske izdavačke kuće Mediterran, zbirku eseja “Fantom slobode” u kojoj je razotkrila brutalnost i autoritarnost kapitalističkog i imperijalističkog poretka koji se maskira kao demokratski. Ovoj crnoj stvarnosti suprotstavila je dosljedno antiratnu, demokratsku socijalističku politiku i široku humanističku kulturu.

Prvi puta sam sreo Jasnu kao sedamnaestogodišnjak, kada sam počeo surađivati s časopisom Hrvatska ljevica, čiji je bila član redakcije. Osnivač i glavni urednik tog časopisa bio je Stipe Šuvar, koji je pokušao utabati puteve za novu, autentično-demokratsku socijalističku politiku. Njeni tekstovi i naši brojni razgovori tijekom ovog i narednog perioda iznimno su me obogatili. Jasna je također, od početka, bila jedan od najznačajnijih autora i član redakcije (a kasnije i užeg uredništva) Novog Plamena, lijevog časopisa za politiku i kulturu čiji sam bio pokretač i suurednik od 2007. do kraja njegovog izlaženja (kao štampanog izdanja) 2015. Plamen je od početka bio koncipiran kao okupljalište demokratskih i humanističkih lijevih snaga iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Jasnini tekstovi znatno su doprinijeli ostvarenju takve koncepcije časopisa. I nakon prestanka izlaženja Plamena u štampanom obliku, marljivo je nastavila surađivati sa online časopisom Novi Plamen.

Jasna je bila izuzetni polihistor i veoma nadarena spisateljica. Nadam se da će njeni briljantni eseji, koji su prosvjetljujući i visoke književne vrijednosti, biti duboko cijenjeni od strane budućih generacija lijevih intelektualaca i ostalih naprednih ljudi na području bivše Jugoslavije i šire. Njena humanistička vizija socijalizma reflektirala je njenu humanu, dobrodušnu, velikodušnu i kooperativnu narav. Izgubili smo blistavu i neponovljivu osobu. Njen prometejski duh će, međutim, preživjeti u njenim svijetlim esejima i u ljudima čiju je svijest obogatila i revolucionirala.

Mladen Jakopović

=== 2 ===

Izvor: SRP.hr

IN MEMORIAM: JASNA TKALEC (1941. – 2017.)

19. Kolovoz 2017. / SRP

U 77-oj godini života, napustila nas je drugarica Jansa Tkalec, novinarka, spisateljica i članica SRP-a, u čijem je rukovodstvu bila, no, prije svega, intelektualna heroina socijalističke misli.

Jasna Tkalec završila je studij romanistike i klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a daljnje studije pohađala je na Univerzitetu u Firenci. Radila je kao profesor XVI. gimnazije u Zagrebu (1966. – 1974.) i kao lektor na Univerzitetu u Trstu. Bila je sekretar Odbora za kulturu Socijalističkog saveza RH od 1976. godine. 1984. je, kao stipendistica Instituta Gramsci, boravila u Rimu, a 1986. – 1987. radila je u Parizu, prevodeći knjige s područja političke teorije i umjetnosti. Objavljivala je članke iz različitih područja (pogotovo o Gramsciju i feminizmu) u nekim od vodećih jugoslavenskih časopisa, uključujući: Naše teme, Žena, Dometi, Delo, Kulturni radnik, Pitanja i Oko.

Nakon raspada Jugoslavije, radila je kao slobodna novinarka za Novi forum, Nokat, Hrvatsku ljevicu, Novosti te za talijanske socijalističke listove “il Manifesto”, “Liberazione” i “Avvenimenti”. Početkom 90-ih bila je osuđena na tri mjeseca zatvora zbog svoje radikalne kritike ultradesničarskog nacionalističkog režima u Hrvatskoj. Od 1991. do 1993. živjela je u Bologni i Rimu, gdje je bila stalni suradnik časopisa “Balcanica”.

Godine 2015. objavila je, u izdanju novosadske izdavačke kuće Mediterran, zbirku eseja “Fantom slobode” u kojoj je razotkrila brutalnost i autoritarnost kapitalističkog i imperijalističkog poretka koji se maskira kao demokratski. Ovoj crnoj stvarnosti suprotstavila je dosljedno antiratnu, demokratsku socijalističku politiku i široku humanističku kulturu.

Jasne više nema među nama, no njena djela i njena humanistička vizija ostaju budućim generacijama lijeve misli.

Neka joj je vječna slava i hvala!