Data: 05/02/2002 21:57
Da: Vladimir Krsljanin
Oggetto: Borislav Milosevic: Intervju o "intervjuu"

Sovjetska Rusija, 5. februar 2002.

Pre nekoliko dana se u listu "Izvestija" pojavio "ekskluzivni
intervju" Slobodana Milosevica koji je on navodno tajno dao dopisniku
ITAR-TASS u Italiji Olegu Osipovu. Duboku sumnju izazivaju kako sadrzaj
"intervjua" tako i okolnosti njegovog pojavljivanja. Zato je "Sovjetska
Rusija" odlucila da se obrati coveku koji, po svoj prilici, moze
najkompetentnije suditi o njegovoj verodostojnosti. To je Borislav
Milosevic - brat bivseg predsednika Savezne Republike Jugoslavije.

P. Borislave Svetozarevicu, citali ste "intervju" Slobodana
Milosevica u "Izvestijama". Koliko Vam se cini verodostojnim?

O. To je vrlo cudna prica. "Intervju" je navodno dobijen preko
"pres-sluzbe umerenog lidera kosovskih Albanaca I. Rugove". Kakva
kojestarija. Izmedju S. Milosevica i I. Rugove nikad nije bilo tako
prijateljskih odnosa da bi se sad odjednom Rugova pozabavio
organizacijom "tajnog intervjua".
Dalje sledi jos zakukuljenije. "Intervju" je navodno bio moguc
samo uz koriscenje sredstava "iz arsenala agenta 007" uz primenu
nekih tamo "sicusnih mikrocipova" koje koriste zapadne
specijalne sluzbe. To je jos veca kojestarija. Slobodan je pod
tako strogom kontrolom da je nemoguce koristiti bilo
kakve "mikrocipove". Svi njegovi telefonski razgovori se
zvanicno snimaju. On je pod neprestanom prismotrom pomocu videokamera
i infracrvenih kamera. Pokusaj sugerisanja citaocima da je u takvim
uslovima moguc nekakav tajni intervju - to je racunanje na sasvim
naivne ljude.

P. A koliko se moze smatrati verodostojnim sadrzaj tog teksta?

O. Ocigledno ga je napisao covek koji se nikad nije sreo sa
Slobodanom, pa cak nije citao ni njegove clanke i nastupe. "Ja sam
simbol istocnoevropskog sveta", "vodim dnevnik da bih potomcima preneo
lucu istorije zapaljenu svescu Srba". Tako kitnjast stil apsolutno nije
svojstven Slobodanu Milosevicu. Dovoljno je procitati njegove nastupe u
natovskom "tribunalu", objavljene u "Sovjetskoj Rusiji", da bi se
shvatilo da je "intervju" napisan stilom koji mu je apsolutno stran.
Jos jednom ponavljam: oni koji su pripremali taj falsifikat cak nisu
nasli za shodno ni da se upoznaju s radovima S. Milosevica. "Intervju"
sadrzi mnogo svakojakih gluposti koje, medjutim, uopste nisu bezazlene.

P. Zasto je, po Vasem misljenju, sve to pokrenuto?

O. Pocnimo od toga da list "Izvestija" u predgovoru tog
"intervjua" izliva bujicu blacenja i laznih optuzbi na S. Milosevica.
Vec iz toga se moze steci slika o zamisli te provokacije. Ima nekoliko
mogucih razloga. Glavni je u tome sto se natovski "tribunal" suocava sa
znatnim problemima. On ne raspolaze dokazima krivice S. Milosevica za
zlocine koji mu se pripisuju. A kroz nedelju dana, 12. februara,
pocinje glavno sudjenje.
Zato se izvodi svojevrsna "propagandna artiljerijska priprema". Sve to
je uobicajeni postupak zapadnih "zastitnika ljudskih prava": javna
glasila iznose najnezamislivije optuzbe i blate coveka. Teze da
ga "satanizuju" (kako to sami nazivaju) da bi javnost prihvatila
najmonstruozniju osudu.
Takvim falsifikatima pokuzavaju da uguse njegove prave izjave u haskom
"tribunalu", koje se izmedju ostalog objavljuju i u "Sovjetskoj Rusiji".
Drugo. U svetu jacaju sumnje u zakonitost samog "Medjunarodnog
tribunala". Sve vise ljudi, pa i poznatih strucnjaka za medjunarodno
pravo, smatra da je nelegalno stvoren. "Tribunal" je nastao po odluci
Saveta bezbednosti OUN. Medjutim, po Povelji OUN Savet bezbednosti nema
pravo da formira sudske organe. Poznati francuski advokat Zak Verzes je
bukvalno prekjuce u jednosatnom radio-intervjuu taj "tribunal"
pretvorio u prah i pepeo, dokazavsi njegovu nelegalnost. Veliko je
pitanje i oko izvora finansiranja "tribunala", od kojih znatan deo
stize iz "privatnih izvora".
Mnogi pravnici osudjuju i "samouspostavljanje" proceduralnih normi
"tribunala" koje mu dozvoljavaju koriscenje, na primer, anonimnih
svedoka.
Pa to je najgrublje krsenje opsteprihvacenih pravnih normi. Cak ni u
nacistickim sudovima nije bilo anonimnih svedoka.
Uzged, imam podatke da se i rukovodstvo Rusije prema delatnosti
"tribunala" odnosi bez preteranog entuzijazma. Ministarstvo inostranih
poslova Rusije postavlja svojim zapadnim partnerima pitanje skorog
zavrsetka delatnosti "tribunala".

P. Moguce da su na Zapadu nervozni zbog propalog pokusaja da se
svetskom javnom mnjenju nametne predstava o bivsem predsedniku
Jugoslavije kao o "zlocincu"?

O. Potpuno tacno. Medjunarodna kampanja podrske Slobodanu
Milosevicu poprima zaista svetski karakter. Ona se vrlo aktivno vodi u
Zapadnoj Evropi i u SAD. Medjunarodni komitet za odbranu Slobodana
Milosevica podneo je tuzbu Evropskom sudu za ljudska prava zbog
kriminalne otmice S. Milosevica iz Beograda po porudzbini "tribunala".
U mnogim zemljama se odrzavaju mitinzi i protestne demonstracije. U
Hagu ce 12. februara poceti sudski proces protiv "tribunala" na
inicijativu holandskog pravnika koji optuzuje "tribunal" za
organizaciju otmice S. Milosevica.
Nedavno je grupa deputata Drzavne Dume - clanova Parlamentarne
skupstine Saveta Evrope zvanicno pred PSSE postavila pitanje o
mnogobrojnim krsenjima zakona u "slucaju Slobodana Milosevica". Takvo
pismo je, sa potpisima G. A. Zjuganova, I. I. Meljnjikova i deputata
parlamenta jos sest evropskih zemalja, upuceno Komitetu PSSE za pravna
pitanja i ljudska prava.
Medjutim, sve cesce se pojavljuju dokazi o povezanosti albanskih
naoruzanih separatista i terorista na Kosovu sa medjunarodnom
teroristickom mrezom Osame bin Ladena. Zapravo, i sam Slobodan
Milosevic je jos pre nekoliko godina o tome govorio zvanicnim
predstavnicima SAD. Sada, u jeku "antiteroristicke kampanje" Zapad bi
morao da prizna da se S. Milosevic u stvari borio sa medjunarodnim
terorizmom. A to se SAD i njihovim saveznicima uopste ne isplati. Jer,
ispostavlja se da su, podrzavajuci kosovske ekstremiste, podrzavali
terorizam. Zato se takve skrabotine i javljaju da bi se paznja svetske
javnosti odvratila od umesanosti Zapada u teror.

P. Zar ne iskljucujete mogucnost da se iza tog "intervjua" kriju
jos zloslutniji motivi od onih koje ste naveli?

O. Ne, ne iskljucujem. Vrlo je moguce da taj "intervju" treba da
pripremi teren za optuzbu Slobodana Milosevica za grubo krsenje
zatvorskih pravila i za ostro ogranicavanje njegovih prava, izmedju
ostalog i na kontakte s porodicom i pravnicima.
Istovremeno bih zeleo da obratim paznju na onaj deo tog
"intervjua" u kome S. Milosevic navodno karakterise svoje stanje
kao "visece uz bojazljivu nadu". Slobodan je po prirodi borac. I to je
svima dobro poznato. Medjutim, zapadna stampa i politicari vec odavno
svima sugerisu misao da je Slobodan navodno sklon samoubistvu. Svako ko
ga poznaje ili ga je prosto video na TV ekranu u akciji, tokom haske
sudanije, zna da je spreman za borbu u najtezim uslovima. Medjutim,
stalno nam podmecu ideju o "samoubistvu" da bi opravdali moguci fizicki
obracun s njim u slucaju kraha sudanije.

P. Vratimo se ipak izvorima: ITAR-TASS-u i listu "Izvestija".
Zasto se taj "ekskluzivni intervju" pojavio bas u Rusiji?

O. S velikim postovanjem se odnosim prema ITAR-TASS. To je jedna
od pet vodecih svetskih agencija. Pa i "Izvestija" su novine vrlo
ugledne proslosti. Zato me narocito cudi sto dozvoljavaju da ih koriste
za tudju i prilicno primitivnu provokaciju. Jer, taj "intervju" je
odmah preneo citav niz jugoslovenskih listova. Ocigledno se racunalo na
to da ce u Jugoslaviji vise verovati informacijama koje poticu iz
Rusije. Za zaljenje je sto je list "Izvestija" odlucio da publikuje
takvu jeftinu laz i to jos sa predgovorom urednistva koji protivureci
opstepoznatim cinjenicama. Jer, cak i Zapadna glasila cesto
objektivnije i odmerenije ocenjuju situaciju oko haskog procesa.
Uzgred, pre jedno tri nedelje se pojavila vest da su u
Jugoslaviji uhapseni bivsi lideri bosanskih Srba R. Karadzic i R.
Mladic, za kojima takodje traga natovski "tribunal". To saopstenje,
koje je izazvalo burno negodovanje u Jugoslaviji, pripisano je
predsedniku Kostunici. Bio je prinudjen da to specijalno demantuje.
Informacija je poticala iz ITAR-TASS i takodje je (navodno!) bila
dobijena od pres-sluzbe I. Rugove. To vec nikako nije slucajno.

P. Da li je, po Vasem misljenju, taj "interjvu" jednokratna
akcija ili deo sire kampanje?

O. To je deo siroke klevetnicke kampanje protiv S. Milosevica i
njegove porodice koja se vec preko 10 godina vodi. Licno sam 1993.
godine u Parizu video ulicne plakate sa likom S. Milosevica pored ....
Hitlera.
Kampanja lazi protiv njega bukne svaki put uoci nekih vaznih dogadjaja.
Tako je bilo 1995. godine kada je S. Milosevic vodio razgovore o
uspostavljanju mira u Bosni. Tada su ga u zapadnim glasilima u tolikoj
meri blatili da je svojim americkim partnerima izjavio da ce napustiti
razgovore ukoliko moralna ucena ne prestane. Ali, Slobodan sada ima
manje mogucnosti za odbranu od klevetnickih optuzbi. Inicijatori
provokacije to i koriste. Sada je u Jugoslaviji pocelo objavljivanje
izvesnih "stenograma telefonskih razgovora" koje je navodno hrvatska
obavestajna sluzba prisluskivala i snimila 1996-1998. godine. Jos jedan
falsifikat.

P. Svakako da bi bilo krajnje interesantno i vazno cuti
misljenje samog Slobodana Milosevica o ovome.

O. Bukvalno juce sam razgovarao telefonom sa njim. Taj
"intervju" je kod njega izazvao ironican osmeh.


Razgovarao V. Tetjokin


To join or help this struggle, visit:
http://www.sps.org.yu/ (official SPS website)
http://www.belgrade-forum.org/ (forum for the world of equals)
http://www.icdsm.org/ (the international committee to defend Slobodan
Milosevic)
http://www.jutarnje.co.yu/ ('morning news' the only Serbian newspaper
advocating liberation)